Sjevernolaponski jezik
Sjevernolaponski jezik (ISO 639-3: sme), najgovoreniji laponski jezik kojim govori oko 15.000 ljudi u Norveškoj (Krauss, 1995.) u okruzima Finnmarku, Tromsu, Nordlandu i Ofotenu; 1.700 u Finskoj (popis iz 2001.), općine Utsjoki, Enontekiö i Sodankylä; i 4.000 u Švedskoj (Krauss, 1995.): Karesuando i Jukkasjärvi.
Na svom vlastitom jeziku nazivaju ga davvisámegiella. Ima tri dijalekta: ruija, torne i morski laponski, od kojih dijalektom ruija govori 2/3 svih Laponaca.
Na svom vlastitom jeziku nazivaju ga davvisámegiella. Ima tri dijalekta: ruija, torne i morski laponski, od kojih dijalektom ruija govori 2/3 svih Laponaca.
Zemlja (geografski pojam)
-
Norveška
Po završetku Drugog svjetskog rata Norveška doživljava nagli gospodarski rast koji je u prva dva desetljeća otpočeo s industrijalizacijom pomorskog prometa i trgovine, da bi se od ranih 1970-ih nastavio eksploatacijom velikih nalazišta nafte i prirodnog plina u Sjevernom i Norveškom moru. Danas je Norveška po monetarnoj vrijednosti treća najbogatija država svijeta, s najvišom kapitalnom rezervom po stanovniku. Norveška je peti najveći izvoznik nafte, a naftna industrija zauzima četvrtinu njezinog BDP-a. Tijekom tekuće gospodarske krize (2007. – 2010.), norveška kruna se pokazala jednom od najstabilnijih svjetskih valuta. -
Švedska