Novi Zeland (New Zealand)
Zastava Novog Zelanda |
Povijest Novog Zelanda relativno je kratka: on je zadnje naseljeno kopno na Zemlji. Prvi ljudi koji su se doselili na Novi Zeland bili su s prostora istočne Polinezije u 13. stoljeću. Polinežani su zemlju otkrili na svojim istraživačkim plovidbama, a kasnije su u malim grupama počeli dolaziti na otoke. Danas poznati kao Maori, u početku su bili podijeljeni u brojna plemena, sve do dolaska Europljana kada su im dali ime Maori što znači „obični“.
Nizozemski istraživač Abel Tasman otkrio je Novi Zeland 1642. godine. Tek poslije 127 godina, točnije 1769., James Cook je, stigavši do Novog Zelanda na svom prvom putovanju, napravio mapu oba otoka i vratio se u Veliku Britaniju s izvješćima o stanovnicima i o bogatstvima Novog Zelanda. Prve europske baze na Novom Zelandu bili su ogranci kitolovnih kompanija. Od 1839. do 1841. godine Novi Zeland bio je dio australske kolonije Novi Južni Wales. 1840. godine Maori su ustupili suverenitet Novog Zelanda Britancima u zamjenu za zaštitu njihove zemlje od Francuske koja ih je željela kolonizirati. Povremene borbe između plemena Maora i doseljenika oko prava na zemlju i trgovinu trajale su gotovo 20 godina, sve do 1860. kada su britanske snage uspjele suzbiti sav otpor Maora kolonijalnoj administraciji. Zlato je otkriveno sredinom 19. stoljeća na Južnom otoku i privuklo velik broj britanskih doseljenika.
Maorski poglavica Hone Heke pokrenuo je 1845. veliki ustanak protiv Britanaca koji je označio početak tkz. maorskih ratova koji će potrajati do 1872. Domoroci su bili poraženi te su izgubili većinu zemlje, a osim ratovima bili su desetkovani bolestima bijelih doseljenika.
Između 1860. i 1890. Novi Zeland našao se u teškoj gospodarskoj krizi zbog ratova s Maorima, smanjena iskapanja zlata te pada cijena vune i pšenice na svjetskom tržištu. Ponovnom gospodarskom usponu pripomoglo je uvođenje brodova hladnjača 1882. koji su omogućili izvoz mesa, sira i maslaca u Veliku Britaniju. Godine 1891. na vlast dolazi Liberalna stranka i među prvima na svijetu provodi opsežni program socijalnih reformi (između ostaloga pravo glasa za žene 1893. i starosne mirovine 1898.).
Novi Zeland je 1907. odlukom britanskog parlamenta postao dominionom u okviru Britanskog Carstva. U Prvom svjetskom ratu više od 100.000 Novozelanđana borilo se na strani Velike Britanije. Zatim je Novi Zeland, kao proizvođača sirovina, jako pogodila svjetska gospodarska kriza (1929. – 34.).
Od 1935. do 43. na vlasti je bila Laburistička stranka koja je pobudila nov procvat gospodarstva i postavila temelje novozelandske socijalne države. U Drugom svjetskom ratu Novi Zeland ponovno sudjeluje na britanskoj strani i to otprilike sa 140.000 vojnika, a poslije rata jače se oslanja na SAD (sudjelovanje u korejskom i vijetnamskom ratu, osnivanje obrambenog pakta ANZUS 1951.). Budući da je Novi Zeland 1986. zabranio brodovima na nuklearni pogon ili s nuklearnim oružjem u svoje teritorijalne vode, ANZUS se 1987. raspao, a sve do danas Novi Zeland vodi izrazito antinuklearnu politiku.
Ulazak Velike Britanije u Europsku ekonomsku zajednicu 1973. jako je otežao pristup novozelandskih proizvoda na britansko tržište, tako da je Novi Zeland tada počinje tražiti nova tržišta, u prvom redu u Aziji. U 80-im godinama laburistička vlada je provela teške gospodarske reforme, slične onima Margaret Thatcher u Britaniji. Od 1990. do 1999. na vlasti je Narodna stranka, predsjednik vlade je Jim Bolger, a od 1997. Jenny Shipley. Godine 1999. na vlast dolaze laburisti na čelu s Helen Clark, ali 2008. Narodna stranka ih je porazila na izborima, a novi predsjednik vlade postaje John Key.
Novi Zeland je prva parlamentarna demokracija koja je omogućila glasovanje ženama i to 1893. godine. Punu neovisnost dobio je Westminsterskim statutom koji je donesen 1931., a službeno prihvaćen 1947.Za prava Maora, koja im dugo nisu bila zajamčena borio se pokret kojeg je predvodio Apirana Ngata.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
NZD | Novozelandski dolar (New Zealand dollar) | $ | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
EN | Engleski jezik (English language) |